Što je bio ARPAnet?
ARPA je tijekom 1960-ih razvila mrežu nazvanu ARPANET. To je bila prva velika računalna mreža koja je omogućila povezivanje više računala na različitim lokacijama. ARPAnet se smatra pretečom današnjeg interneta.
Mreža je nastala u vrijeme kada su računala bila velika, skupa i uglavnom međusobno nepovezana. Cilj projekta bio je omogućiti istraživačima i sveučilištima razmjenu podataka i korištenje udaljenih računala preko mreže.
Kako je nastao ARPAnet?
Projekt je pokrenut 1969. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. U početku su bila povezana četiri računala:
-
University of California, Los Angeles
-
Stanford Research Institute
-
University of California, Santa Barbara
-
University of Utah
Prva poruka poslana preko ARPAneta bila je riječ „LOGIN“, ali je sustav pao nakon slova „LO“. Tako je prva internetska poruka u povijesti zapravo bila „LO“.
Tehničke značajke ARPAneta
1. Paketni prijenos podataka
Najvažnija inovacija ARPAneta bio je paketni prijenos podataka.
Umjesto slanja cijele poruke odjednom, podaci su se dijelili na manje dijelove – pakete.
Svaki paket:
-
sadržavao je dio informacije,
-
imao adresu pošiljatelja i primatelja,
-
mogao je putovati različitim putem kroz mrežu.
Na odredištu su se svi paketi ponovno sastavljali u izvornu poruku.
Ovaj princip koristi se i danas na internetu.
2. Protokoli komunikacije
Računala u mreži morala su koristiti ista pravila komunikacije, odnosno protokole.
ARPAnet je prvo koristio protokol NCP (Network Control Protocol), a kasnije je uveden TCP/IP.
TCP/IP i danas predstavlja osnovu internetske komunikacije.
Glavne funkcije:
-
TCP provjerava jesu li podaci ispravno poslani,
-
IP određuje put kojim podaci putuju mrežom.
3. IMP uređaji
Za povezivanje računala korišteni su posebni uređaji nazvani IMP (Interface Message Processor).
Njihova uloga bila je:
-
usmjeravanje paketa,
-
kontrola mrežnog prometa,
-
povezivanje različitih računala.
Danas sličnu funkciju imaju mrežni usmjerivači (routeri).
4. Brzina mreže
Prve veze u ARPAnetu radile su brzinom od:
50 kbit/s
To je mnogo sporije od današnjih internetskih veza koje se mjere u megabitima ili gigabitima po sekundi.
Zašto je ARPAnet važan?
ARPAnet je postavio temelje modernog interneta jer je omogućio:
-
komunikaciju između udaljenih računala,
-
razmjenu datoteka,
-
elektroničku poštu (e-mail),
-
razvoj mrežnih protokola,
-
povezivanje sveučilišta i istraživačkih centara.
Kasnije su se na temelju ARPAneta razvile druge mreže koje su zajedno stvorile internet kakav danas poznajemo.
Zanimljivosti
-
Prvi e-mail poslan je 1971. godine.
-
Simbol „@“ za e-mail adrese popularizirao je Ray Tomlinson.
-
ARPAnet je službeno ugašen 1990. godine.
-
Mnoge današnje internetske tehnologije razvijene su upravo zahvaljujući ARPAnetu.